Prvo predstavljanje Å¡iroj javnosti kapitalnog izdanja Filmskog centra Srbije, Džejms Džojs i Film, autora Nikole Lorencina. Plod saradnje PanArt-a, Gradske biblioteke PanÄeva i Filmskog centra Srbije.
O Knjizi govore
Profesor Boro DraÅ¡ković, reditelj, koliko filmski toliko i pozoriÅ¡ni (Kao profesor na mnogim univerzitetima (SAD, Indija, Kuvajt, Irak, MaÄ‘arska, NorveÅ¡ka…), jedan od retkih reditelja koji su se, sa podjednakim uspehom bavili raznim medijima (radiom, televizijom, filmom), autor viÅ¡e knjiga o glumi i režiji (Promena, Lavirint, Ogledalo, Paradoks o reditelju, Kralj majmuna…). U pozoriÅ¡tu je tumaÄio najznaÄajnija dela, u Å¡irokom luku od Eshila do Beketa, uz Å ekspira, Molijera, ÄŒehova, i naÅ¡e klasike Domanovića, Petra KoÄića, Danila KiÅ¡a… Objavio je knjigu-putopis Pogled prolaznika. PiÅ¡e kratke priÄe, scenarija, radio-drame i drame.)
Miroljub Stojanović, filmski kritiÄar i urednik izdavaÄke delatnosti Filmskog centra Srbije. Za njega njegove kolege kažu, da kod nas ne postoji neko ko o filmu zna viÅ¡e od Miroljuba Stojanovića i ne postoji niÅ¡ta Å¡to Miroljub Stojanović o filmu ne zna.
Nikola Lorencin, profesor FDU-a u penziji i danas neumorno stvara, što dokazuje i ova knjiga.
O knjizi
Pod svetlima velikog „Elektro-bioskopa“ braće Lifka, Džojs je, krajem 1904. na pulskom trgu, Å¡irom otvorenih oÄiju, sanjario o nepoznatom i novom svetu.
Pisac kao statista
Autor beleži da je irski pisac bio i jedan od statista (zajedno sa Pablom Pikasom i Ezrom Paundom) u filmu „NeÄoveÄna“ Marsela Lerbijea. – Dok je trajalo snimanje, Džejms Džojs je bio zamoljen, zajedno sa mnogim drugim istaknutim umetnicima pariskog visokog druÅ¡tva da se pridruži velikom skupu statista koji će svojim prisustvom uveliÄati muziÄki nastup glavne dive Žoržet Leblank.
Lorencin beleži i jedan važan podatak iz biografije tvorca „Uliksa“ koji, i na pragmatiÄan naÄin, dokazuje vezu pisca i filma: Džojs je, uz podrÅ¡ku italijanskih biznismena, krajem 1909. u Dablinu otvorio „Kinematograf Volta“, prvi bioskop u Irskoj.
– RaskoÅ¡ni bioskop bio je smeÅ¡ten u centru Dablina. SaÄuvan je i program filmova odabranih za sveÄano otvaranje, a sam pisac je osmislio plakate i ispisao naslove filmova za prvu predstavu.
Mada je jedno vreme bio i menadžer, slavni Irac je brzo napustio ove „mutne i turbulentne vode neposrednog rada na filmu“. Po Lorencinovim reÄima, Džojs je joÅ¡ dublje zaronio u svet pokretnih slika tokom svog viÅ¡egodiÅ¡njeg života u Parizu (od 1920. do 1940), i tada filmskoj metropoli.
– Sva znaÄajna, razuzdana i suptilna kinematografska zbivanja dogaÄ‘aju se pred njim: od onih tehniÄke prirode do nastanka zvuÄnog filma.